Vježbači/ce taekwondo-a, kao i vježbači/ce ostalih borilačkih vještina, zbog same specifičnosti onoga što vježbaju moraju se voditi filozofijom koja prati sve borilačke vještine i moralnim principima koji iz nje prizilaze. Ovo se ne odnosi samo na dojang (salu za vježbanje), već i na svakodnevni život, i to od samog početka vježbanja. U suprotnom, vježbač/ica ne uspjeva da pronađe svoj put u vještini i na taj način postane zadovoljniji/a sobom, a kao takav/a bude koristan/a član/ica društvene zajednice, bez obzira čime se bavi pored taekwondo-a. Moralni principi su sidro za koje se vježbač/ica drži kada god se nađe u nedoumici da li primjeniti vještinu ili ne i bez kojih je kao “prazna ljuštura” a vremenom i “tempirana bomba” koja zloupotrebom stečene vještine, povređuje druge, sebe, ali i učitelja/trenera koji mu/joj je prenio znanje.
1. filozofski koreni
2. taekwondo filozofija i moralni principi
FILOZOFSKI KORENI
Da bi se u potpunosti mogao razumjeti taekwondo, potrebno je razumjeti tradicionalni koncept Koreanske filozofije koji je vodio ka razvoju specifične filozofije taekwondo-a i moralnih principa koji iz nje proizilaze.
Taoizam je imao veliki uticaj na taekwondo, zbog toga da bi se mogao razumjeti taekwondo, bitno je razumjeti osnovni koncept Taoizma. Taoizam se smatra Kineskim konceptom razmišljanja, raširen na Dalekom Istoku. Taoizam nije religija, jer koncept taoizma ne podrazumjeva obožavanje višeg bića i univerzalne moći koja kontroliše univerzum. Taoizam se bavi izučavanjem jedinke u univerzumu i interakcije te jedinke i univerzuma. Razumijevanje svijeta u kojem pojedinac živi, pruža mogućnost da se pojedinac osjeti kao osoba koja je dio toga svijeta. Taoizam se zasniva više na iskustvenom učenje u odnosu na teorijsko, odnosno nakon rada i izučavanja, pojedinac počinje da uči kako da integriše praktični i teorijski dio.
Ovo se može slikovito objasniti putem primjera. Npr. godišnja doba utiču na ljudska bića, tako da kada zima prelazi u proljeće, ljudska bića osjećaju promjene u sebi, bez formiranja vrijednosnih sudova da li je to loša ili dobra promjena.
Vječni dualizam koji je predmet izučavanja Taoizma se opisuje putem simbola dualizma (Koreanskog Um/Yang, Kineskog Yin/Yang i Japanskog In/Yo simbola). Južno Koreanska zastava je primjer kako je taoizam implementiran u svakodnevni život u (Južnoj) Koreji. Simbol u sredini je Um/Yang, dok su četiri kompleta od po tri linije sa strane triagrami koji na Kineskom nose naziv I-Ching. Teorija I-Ching ili Knjiga promjena je povezana sa Taoističkom idejom stvaranja. Iz originalnog izvora, Wu Chi, nastala su dva kontrasta, Yin (prekinuta linija) i Yang (puna linija). Kombinacija od tri linije čini simbolički prikaz različitosti (neba, zemlje, raja itd). Dualizam predstavljen Um/Yang simbolom, najlakše je objasniti koristeći njegov pandam kineski Yin/Yang. Yin je predstavljen crnom bojom koja apsorbuje svjetlost, a koja simbolično reprezentuje mogućnost prihvatanja (upijanja) novog. Yang je predstavljen bijelom bojom koja reflektuje sve frekfencije svjetlosti, a koja simbolično reprezentuje kreativnost (širenje) znanja. Dualizam Yin/Yang je dualizam suprotnosti kao što su život/smrt, vruće/hladno, gore/dolje, unutra/napolju itd. Ovo istovremeno vodi i do ideje da jedno bez drugoga ne mogu, jer je nemoguće da sve bude u jednoj boji. Upravo zato i postoje tačke suprotne boje u Yin-u i Yang-u. Ove tačke simbolizuju da bez Yin-a postoji Yang i obrnuto, odnosno da Yin i Yang nisu apsolutne kategorije, već relativnosti u odnosu jedne na drugu. Kružni oblik simbola reprezentuje koegzistenciju i cirkularnost Yin-a i Yang-a, jer Yin mora pratiti ekstrem Yang-a i obrnuto. Dobar primjer ovoga je disanje. Nakon udisaja (Yin), energija postaje Yang i mora se izdisati. U kojoj mjeri Yin/Yang, odnosno Um/Yang koncept, ima na borilačke vještine? Ukoliko se izvede udarac pesnicom ili nogom, taj pokret je Yang, jer se sprovodi ekspanzija, odnosno pomjeranje od svog težišta. U trenutku kada se vraća ruka pored brade ili blizu tijela u cilju odbrane, pokret je Yin jer se tijelo vraća u svoje težište, odnosno ka sebi. Drugim rečima, kada god vršim napad (Yang) moram razmišljati o svojoj odbrani (Yin). Ne dozvoljavati neprekidno kruženje energije dovodi do blokade tijela i duha. Drugim rečima, dok sam u napadu ne razmišljati, ali samim tim ni sprovoditi mjere opreza ili blokade od napada protivnika (ili više njih), nije prirodno stanje. Isto tako, u slučaju napada protivnika ne pokušati kontranapad, odnosno ne braniti se aktivno, nije prirodno stanje za vježbača/icu koji izučava borilačke vještine.
TAEKWONDO FILOZOFIJA I MORALNI PRINCIPI
Filozofija poznata kao Hongik-ingan opisuje aktivnosti usmjerene ka postizanju univerzalnog napredovanja čovječanstva. Filozofija Jaese-ihwa (“divota racionalizma ljudskog postojanja”) je postala dio Hongik-ingan filozofije u Chosun periodu Koreanske istorije. U toku Koguryo periodа, Hongik-ingan filozofija je bila reprezentovana putem Seon filozofije. Seon filoyofija uključuje ideale kao što su nacionalni ponos i hrabrost (“ne povlačiti se u borbi”). U toku Silla dinastije, Seon filozofija je bila implementirana u treninge borilačkih vještina, reflektovana u duhu Hwarangdo-a.
U toku Silla Kraljevstva, bila je objavljena knjiga pod imenom Sesokokye u kojoj su bile objašnjene tri karakteristike Hwarangdo duha:
1. Chung – lojalnost naciji;
2. Hyo – poštovanje roditelja;
3. Shin – povjerenje.
Iz ovih osobina proistekli su pet principa svijeta,Sye Sok Oh Kye, i tri moralna principa kojima se definišu tri ljudske karakteristike, Sam Mi.
Sye Sok Oh Kye, filozofija Hwanrang-a:
1. Sa Kun Lee Chung – budi lojalan svojoj državi;
2. Sa Chin Lee Hyo – uvažavaj i poštuj svoje roditelje;
3. Kyo U Lee Shin – budi iskren i zasluži povjerenje prijatelja;
4. Lim Cheon Mu T’wi – nikad se ne povlači na bojnom polju;
5. Sal Saeng Yu Taek – budi pravedan, ne uzimaj tuđi život ukoliko za to ne postoji valjani razlog.
Sam Mi karakteristike ljudi:
1. skromnost – u odnosu na sredinu u kojoj se nalazite;
2. umjerenost – ne trošiti energiju, duhovnu i fizičku, uzaludno;
3. uzdržanost – ne biti gramziv.
Ova filozofija je postala osnovom života Hwarang-a, odnosno navedeni principi su postali filozofska i etička osnova koje se moraju pridržavati svi koji se bave borilačkim vještinama u svakodnevnom životu. Iz njih su kasnije proizašli taekwondo principi.
Taekwondo principi:
Ye-Ui (učtivost/poštovanje) – tretirati svakog, u klubu ili van kluba, sa dužnim poštovanjem, bez obzira da li je u pitanju trener, stariji učenik/ca ili učenik/ca ili neko drugi. Biti ljubazan, i prema svakom se ophoditi kako biste željeli da se prema Vama ophode;
Yom-Chi (poštenje) – Biti iskren i sposoban/na razlikovati ispravno od pogrešnog.
Biti skroman, odnosno imati sposobnost eliminisanja ega i živjeti u uvjerenju da si jednak/a sa svim ostalim ljudskim bićima (posebno bitno za one koji imaju crni pojas, bez obzira da li su treneri ili uspješni takmičari). Biti poštena osoba, u dojang-u kao i van njega, koja ne laže i koja ne traži nezasluženo (npr. viši pojas od onog koji zaslužuje svojim znanjem i sl). U životnom okruženju, životu van dojang-a, se može naići na negativne uticaje koji se u sali mogu kontrolisati ili potpuno eliminisati (sve zavisi od trenera). Zbog toga je jako bitno znati razlikovati dobro od lošeg. To nije tako lako postići, jer u modernom svijetu u kojem živimo mnogo je situacija kada je poštenje moralna karakteristika koja je na probi. Često se javlja i iskrivljena slika morala i realnosti koju nam drugi nameću. Zbog toga je potrebno razvijati jaku volju koja bi takvim iskušenjima mogla da “odoli”;
Il-Nae (istrajnost) – ne odustajati kada se nešto započne, ne ostavljati započeti posao nezavršen. Pobjednik nije samo sportista/kinja, već je to svaka osoba. Jer, pobjednik/ca je ona/j koji/a nikad ne odustaje. Samo uz strpljivost se mogu postići zacrtani ciljevi. Ne treba NIKAD odustati od svojih ciljeva. Svako može živjeti, raditi ili vježbati u dobrim uslovima, kada je sve ok,ali je potrebno nastaviti sa zacrtanim i kada su uslovi loši (teškoće treba prihvatiti kao idealnu vježbu za razvijanje jakog karaktera kod vježbaca/ice);
Guk-Gi (samokontrola) – živjeti, raditi i trenirati unutar svojih mogućnosti, sa kapacitetom da ih prihvatiš i u skladu sa njima zaštitiš sebe i druge od nepotrebnog ozleđivanja. Samokontrola je potrebna, kako u dojang-u prilikom vježbanja pojedinih tehnika sa partnerom/kom, tako i van njega. Korišcenje taekwondo tehnike bez samokontrole je opasno i neodgovorno. Lao Tzu je o samokontroli rekao:”jaca je ona osoba koja pobjedi samu sebe od one koja ju je pobjedila”. Crnogorski narod ima idealnu riječ za to, Čojstvo, zaštititi druge od sebe kada si jači;
Baekjul-Boolgool (nepokoreni duh) – pokazati hrabrost i sacuvati borbeni duh pri suočavanju sa naizgled nemogućom situacijom, odnosno imati hrabrost stati iza svojih ubjeđenja kada ste uvjereni da ste u pravu. Konfucije je rekao:”Kukavičluk je oćutati nepravdu”.
Pored ovih taekwondo principa, postoje i drugi, ne manje bitni u svakodnevnom životu: lojalnost, poniznost, povjerenje, disciplina, vrline, humanost.
/p
/p